Čudesne zvijeri i gdje ih naći – ENCIKLOPEDIJA LJUDI

Knjiga ”Harry Potter i plameni pehar” izdana je 2005. godine, a nakon nje autorica J.K. Rowling izdala je i dvije popratne knjižice koje su još malo proširile njen čarobni svijet. Prva, ”Metloboj kroz stoljeća”, donosi nam potankosti tog sporta koji igra veliku ulogu u čarobnjačkom svijetu. Druga se zove ”Čudesne zvijeri i gdje ih naći” i svojevrstan je udžbenik u kojem možemo pronaći sva magična bića i informacije o njima, što je ujedno i baza prvog filmskog scenarija J.K. Rowling koji donosi priču o autoru Čudesnih zvijeri, Newtu Scamanderu.
Radnja se zbiva u Sjedinjenim Državama 1926. godine, u vrijeme kada su čarobnjačku zajednicu proganjali bezjački ekstremisti. Nekih 70 godina prije početka radnje Harryja Pottera, Newt stiže u New York u doba prohibicije sa začaranim sandukom punim zvijeri, od kojih mu neke pobjegnu i time izlože čitavu čarobnjačku zajednicu opasnosti da bude otkrivena od strane bezjaka.
I prije je jedan od producenata, Lionel Wigram, došao na ideju da priču o ovom liku pretoči u filmski materijal, no Rowlingica je tome stala na kraj. Kako je rekao producent David Heyman na londonskom setu filma prošle godine: ”Naravno da to ne bismo učinili bez Joinog dopuštenja. Ona se ne treba vraćati ovome svijetu ni iz jednog drugog razloga osim jednog – da to zbilja želi.”
Redatelj Čudesnih zvijeri, David Yates, koji je proveo šest godina radeći na filmovima o Harryu Potteru, kaže: ”Jedina je granica Joina mašta, koja granica i nema, i ona nas sve ovom pričom vodi na putovanje kakvom nema ravna.”
Prije no što Newt bude predstavljen čitavom svijetu 18. studenog kada će film ”Čudesne zvijeri i gdje ih naći” doći u kina, donosimo vam vlastitu trodijelnu enciklopediju ljudi, mjesta i zvijeri, utemeljenu na obilasku filmskog seta i svemu onome što već znamo iz knjiga.

LJUDI

Sada u središtu radnje više nisu tri dječja već četiri odrasla glavna lika, a to su: Newt, Jacob, Queenie i Tina.

• Newton Artemis Fido Scamander: Newt (Eddie Redmayne) je vrlo rano razvio zanimanje za magična bića, dijelom i zato što mu je majka bila uzgajivačica hipogrifa. Ima i brata, Theseusa, koji je kasnije postao ”vrlo, vrlo moćan auror” (lovac na crne čarobnjake). Pohađao je Hogwarts gdje je bio uvršten među Hufflepuffe, no kasnije je isključen zbog ugrožavanja ljudskog života (nekom zvijeri, naravno). Radio je za Ministarstvo magije gdje je na kraju završio baš u Odsjeku za zvijeri. Upravo je u to vrijeme završio enciklopedijski tekst o magičnim bićima koji će postati vrhunac njegove karijere. Redmayne se prisjeća upoznavanja s J.K. Rowling u Leavesdenu u Engleskoj tri ili četiri mjeseca prije početka snimanja gdje se raspitao kod nje o svom liku. Kaže: ”Ne znam jesam li paranoičan zato što sam nedavno glumio likove utemeljene na stvarnim ljudima pa sam mnogo istraživao o njihovom životu, ali u ovom je slučaju odlično to što samo mogu doći J.K. Rowling i ona će mi dati sve potrebne informacije.” Ali istražio je i kako se stvarni istraživači i zoolozi ponašaju u dodiru sa životinjama. ”Mladunče tigra se okoti i ti ljudi s njim spavaju, a tu su i sve fenomenalne priče o gorilama koje su odrasle s ljudima i potom vraćene u divljinu”, kaže Redmayne. Heyman se nadovezao i rekao: ”On je vjerojatno opušteniji sa zvijerima nego s ljudima.”

• Porpentina “Tina” Goldstein: Tina (Katherine Waterston) sa sestrom Queenie radi u odjelu koji se bavi dozvolama za korištenje čarobnih štapića pri MACUSI, američkom ekvivalentu Ministarstva magije. ”Nekad je bila auror i možemo reći da su joj podrezana krila.”, kaže Redmayne. A Heyman kaže: ”Ona je pomalo na margini, autsajder je, no vidi se da zbilja uporno pokušava postupati ispravno, što je u skladu s njenom naravi.” Tina obećaje Newtu da će mu pomoći ponovno savladati magična stvorenja koja su pobjegla i vratiti ih u njegovu ”Pandorinu kutiju”. Knjige nam otkrivaju i da će se ona i Newt naposlijetku vjenčati i imati djecu. Čarobnjački svijet 1920-ih godina u New Yorku ne pati od istih vrsta segregacije koje poistovjećujemo s bezjačkim svijetom toga doba. Waterston kaže: ”Osjećam duh vremena u kojem se odvija radnja, ali osjećam i čarobnjački utjecaj na njega. Čini se da rasa i spol u čarobnjačkom svijetu toga doba ne dovode do podjela kakve su postojale u američkom društvu i društvu tog vremena općenito. Predsjednica je žena.”

• Queenie Goldstein: Queenie (Alison Sudol), kako je već spomenuto, radi sa starijom sestrom. Redmayne nam razliku među sestrama dočarava opisom radnog stola svake od njih: ”Queeniein je radni stol prekriven puderom, rumenilom i poprilično je kaotičan, dok je Tina puno više organizirana i posvećena poslu. Dodaje i da Queenie posjeduje nešto posebno, slobodnog je duha na način vrijedan divljenja. Sudol progovara o odnosu njenog lika s likom sestre, Tine: ”One su zapravo gotovo odgojile jedna drugu s obzirom na to da su im roditelji umrli dok su bile vrlo mlade. Vode brigu jedna o drugoj no ne postoji baš klasična sestrinska dinamika među njima pošto je Tina na mnogo načina uravnoteženija i odraslija. S druge strane, Queenie je duboko empatična i posjeduje nevjerojatnu količinu percepcije o ljudima, pogotovo o Tini. Ona je i legilimens, dakle, ”čita misli”. No za razliku od, primjerice Severusa Snapea kojemu je potreban čarobni štapić da baci čaroliju legilimencije, Queenie je prirodno cijelo vrijeme na neki način ”uštimana” da prati misli ljudi koji je okružuju.” Waterstonici i Sudolici je bilo bitno da, na tragu Hermione, izgrade ženske likove koji će publici postaviti dobar uzor. Sudol kaže: ”Mislim da je ono što najviše volim i što mi je također bila velika odgovornost što se tiče lika Queenie, njena nevjerojatna ženstvenost, jer dok sam odrastala baš i nisam vidjela prikaz snage u ženstvenosti. Zapravo sam odrasla osjećajući se pomalo krivo zbog toga što sam djevojka, samo sam htjela biti ista kao dečki i da se prema meni odnosi jednako kao što se odnosi prema njima. Nisam htjela biti drugačija i nisam mislila da je ljepota nešto čime se treba ponositi. A ono što volim kod mog lika je to što je nevjerojatno pametna, ljubazna i – lijepa, ima onu iskru prave ženstvenosti i uopće se toga ne srami, a pritom nije tašta.”

• Jacob Kowalski: (Dan Fogler) Jacob je No-Maj (ono što je britanskim čarobnjacima Muggle, tj. bezjak) koji se nedavno vratio u New York iz vojske, naime, sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu. Opisan je kao šarmantan lik koji je prošao kroz pakao, pripadnik je radničke klase i živi u stanu na Lower East Sideu, a biva ubačen u svijet magije nakon što ga ugrize jedna od čudesnih zvijeri. ”Mislim da takvo biće još nikad nije ugrizlo nekog No-Maja, pa se svi pitaju što će biti sa mnom, hoću li umrijeti… u početku se osjećaju odgovornima za mene jer su zabrinuti za moju dobrobit, što je jako lijepo. Zbog toga me povedu sa sobom u pustolovinu tijekom koje će se ispostaviti da zaista mogu biti od pomoći. Pomognem im ponovno uloviti stvorenja i često dobijem ideju kako se izvući iz neke nezgodne situacije. I tako, u toku filma, naši likovi postanu prijatelji.” Fogler uspoređuje svoj lik s Bottomom iz Shakesparovog Sna ljetne noći. ”Znate, pekar je, dobar s alatom, pomalo nepristojan… prosječan tip. No s vremenom saznamo da baš i nije sasvim prosječan. Zapravo, kako stvari idu dalje, saznajemo da je poprilično jedinstven. No, baš kao Bottom, koji je dobio priliku igrati se s Titanijom i vilama u šumi, i on je igrom slučaja stavljen u položaj junaka, ali i glavnog romantičnog junaka te kaotično komičnog lika.”

• Percival Graves: (Colin Farrell) Percival je šef osiguranja za zaštitu čarobnjaka i desna ruka predsjednika MACUSE, Picquerya – vođe američke čarobnjačke zajednice. U početku Percival pokazuje sklonost Newtu, čijeg brata Theseusa već poznaje, no to se promijeni nakon što zvijeri pobjegnu. ”Prirodno je nadaren čarobnjak, no također je prošao kroz vrhunsku obuku i poprilično je moćan.” – kaže Farell. ”Moj je lik jedan od aurora koji istražuju misterij koji se tih 20-ih godina pojavio u New Yorku.”

• Credence Barebone: (Ezra Miller) Credence je tajanstveni posvojeni sin Mary Lou Barebone – vođe Dobrotvornog društva New Salema čiji je cilj razotkrivanje i ubijanje vještica i čarobnjaka. Miller ne želi otkriti puno o svom liku, koji će zaintrigirati Percivala Gravesa, te u šali kaže samo: ”Ne mogu potvrditi ni opovrgnuti ima li moj lik i je li ikada imao majku.” Što ga u cijeloj priči najviše uzbuđuje? ”Veselim se akcijskim figuricama svog lika, nabavit ću ih sve.”

• New Salem Philanthropic Society (aka Second Salemers): Fundamentalistička antimagijska grupa koju vodi Mary Lou Barebone. Svojevrstan je novi val salemskog progona vještica. Po čitavom New Yorku članovi ove skupine polijepili su postere na kojima piše: ”Vještci žive među nama.”, ”Spasimo Ameriku od vještaca.” i sl.

• No-Maj: američki ”bezjaci”, ljudi bez dara za korištenje magijom. 1926. godine u New Yorku oni sve više postaju svjesni čarobnjačke zajednice, a neki među njima odlučuju lov na vješce i vještice uzeti u svoje ruke.

2 komentara